Multipla skleroza

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS) koja uzrokuje oštećenje mijelinskih ovojnica, zaštitne ovojnice živčanih vlakana. Ovo oštećenje dovodi do smetnji u prijenosu živčanih impulsa, što se može manifestirati različitim simptomima.

​

Točan uzrok MS-a nije u potpunosti razjašnjen, ali se vjeruje da i genetski i okolišni čimbenici igraju ulogu. Žene obolijevaju češće nego muškarci, a bolest se obično javlja između 20. i 40. godine života.

​

Tipični simptomi MS-a uključuju senzorne poremećaje kao što su obamrlost ili trnci, slabost i ukočenost mišića, poremećaj koordinacije, zamagljen vid, probleme s mjehurom i crijevima te iscrpljenost. Simptomi mogu varirati u težini i javljati se u buktinjama, pri čemu se poboljšanje često događa između buktinja.

​

MS se obično dijagnosticira kombinacijom fizičkog pregleda, slikanja mozga i leđne moždine i testiranja likvora. Također je isključeno da se radi o nekoj drugoj bolesti sa sličnim simptomima.

​

Liječenje MS-a ima za cilj ublažiti simptome, usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života oboljelih. Dostupni su različiti lijekovi koji djeluju protuupalno i djeluju na imunološki sustav. Fizioterapija, radna terapija, psihoterapija i zdrav način života također mogu imati potporni učinak.

​

Prvi opis MS-a datira od francuskog neurologa Jean-Martina Charcota 1868. godine. Od tada je učinjeno mnogo istraživanja o ovoj bolesti, a mogućnosti dijagnostike i liječenja su poboljšane. Ipak, MS je neizlječiva bolest, koja obično predstavlja veliki teret za oboljele.