Hrana

Zdrava prehrana može igrati važnu ulogu u liječenju i prevenciji neuroloških bolesti kao što su moždani udar, multipla skleroza ili epilepsija. No, ne postoji posebna “neurološka dijeta”, već se zdrava prehrana temelji na univerzalnim načelima.

​

Zdrava prehrana trebala bi sadržavati puno voća i povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina poput ribe, piletine ili tofua i zdravih masti poput maslinovog ulja ili orašastih plodova. Također je važno piti dovoljno vode i izbjegavati slatka pića i prerađenu hranu s visokim udjelom šećera i masti.

​

Mediteranska prehrana je, primjerice, prehrana koja se temelji na tradicionalnim prehrambenim navikama mediteranskih ljudi. Poznat po svojim svojstvima koja promiču zdravlje, povezan je sa širokim rasponom zdravstvenih dobrobiti.

​

Mediteranska prehrana naglašava konzumaciju voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, zdravih masnoća (npr. maslinovog ulja) i ribe. Također postoji umjerena konzumacija nemasnog mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Ipak, crveno meso, slatkiše i visoko prerađenu hranu treba ograničiti.

​

Mediteranska prehrana bogata je vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima, a ima i povoljan omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Brojne studije pokazale su da je mediteranska prehrana povezana s nizom pozitivnih zdravstvenih ishoda, uključujući smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka i neuroloških poremećaja.

​

Osobito u slučaju neuroloških bolesti kao što su moždani udar, multipla skleroza ili epilepsija, mediteranska prehrana može imati pozitivan utjecaj zbog svog protuupalnog i antioksidativnog djelovanja. Na primjer, dijeta s više masti i manje ugljikohidrata, kao što je ketogena dijeta, može pomoći oboljelima od epilepsije da smanje učestalost i intenzitet napadaja. Dijeta s visokim udjelom antioksidansa i protuupalnih namirnica poput bobičastog voća koristi se u liječenju multiple skleroze, zelene preporučuje se lisnato povrće i orašasti plodovi.

​

No, važno je napomenuti da zdravu prehranu ne treba promatrati kao jedini način liječenja neuroloških poremećaja, već kao dio holističkog pristupa poboljšanju zdravlja. Također je važno uzeti u obzir individualne potrebe i sklonosti, kao i potencijalne interakcije lijekova.

​

Povijesno gledano, o ulozi prehrane u liječenju bolesti raspravljalo se od davnina. Još u staroj Grčkoj i Rimskom carstvu isticana je važnost uravnotežene prehrane u očuvanju zdravlja. Tijekom srednjeg vijeka određena hrana se smatrala "svetom hranom" zbog svojih navodnih ljekovitih svojstava. U moderno doba razvijene su posebne dijete i planovi prehrane u liječenju bolesti poput skorbuta i rahitisa. U današnje vrijeme prehrana je dobila na važnosti u liječenju neuroloških bolesti zahvaljujući znanstvenom napretku i razvoju praksi utemeljenih na dokazima.