EEG

Elektroencefalografija (EEG) je medicinska tehnika koja se koristi za mjerenje i procjenu električne aktivnosti mozga. To je neuvazivna metoda koja koristi elektrode postavljene na vlasište za snimanje električnih signala koji proizvode neurone u mozgu.

​

EEG skeniranje se izvodi postavljanjem elektroda na tijelo koje su spojene na pojačivač. Elektrode se postavljaju u određena i unaprijed definirana područja glave kako bi se zabilježila električna aktivnost u različitim regijama mozga.

 

Tijekom EEG skeniranja, od pacijenta se obično traži da obavlja različite zadatke ili mirno leži kako bi se zabilježile razne moždane aktivnosti.

​

EEG se koristi za dijagnostiku raznih neuroloških poremećaja kao na primjer kod epilepsije, poremećaja spavanja, ozljeda i tumora mozga, kao i za praćenje stanja mozga tijekom operacija ili anestezije. Također se može koristiti za proučavanje učinka lijekova na mozak i proučavanje kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i jezika.

​

Rezultati EEG pregleda se bilježe i vrednuju u obliku valnih uzoraka. Postoje različite vrste EEG valova koji odražavaju različita stanja u mozgu, kao što su: beta valovi tijekom aktivnosti budnosti i alfa valovi tijekom opuštanja.

​

EEG je sigurna i bezbolna metoda ispitivanja funkcije mozga i često se koristi u kombinaciji s drugim slikovnim metodama kao što su MRI ili CT. 

​

Razvoj EEG-a datira od otkrića električne aktivnosti mozga od strane njemačkog fiziologa Richarda Catona 1875 sa sve većom preciznošću.

​

1920-ih njemački psihijatar Hans Berger i njegovi suradnici razvili su prvi elektroencefalografski uređaj koji je omogućio snimanje i analizu EEG valova. Berger je shvatio da ti obrasci mogu odražavati različita stanja mozga i počeo ih povezivati s psihološkim i emocionalnim stanjem.

​

Tijekom Drugog svjetskog rata EEG se koristio kao alat za dijagnosticiranje ozljeda mozga kod vojnika. Nakon rata EEG koristio se za dijagnostiku epilepsije i drugih neuroloških poremećaja.

​

U desetljećima koja su uslijedila razvijeni su sve snažniji EEG uređaji koji su omogućili mjerenje električne aktivnosti mozga sa sve većom točnošću. Kako se razvijala računalna tehnologija, razvijale su se i sve naprednije metode analize i interpretacije EEG podataka, uključujući korištenje algoritama i strojnog učenja.

​

Danas se EEG koristi u mnogim područjima neuroznanosti, uključujući proučavanje pamćenja, jezika, pažnje i kognitivnih funkcija. Također se koristi u kliničkoj praksi za dijagnosticiranje i praćenje epilepsije, poremećaja spavanja i drugih neuroloških poremećaja.